Inovativnost - 5 min čitanja - Tehnologija

Interaktivne muzejske izložbe - primjeri i tehnologije

Strelovitim razvojem tehnologije muzeji su uvidjeli važnost ulaganja u interaktivne tehnologije i držanja u korak s inovacijama u svojim izložbama i stalnim postavima. Kao mjesto kulture i obrazovanja, muzej treba odgovoriti željama moderne publike, a to je interakcija i gotovo obavezna višejezična komunikacija. Sve veći broj muzeja koristi aplikacije, QR kodove, ekrane osjetljive na dodir, virtualnu i proširenu stvarnost i još mnoge druge tehnologije koje omogućavaju lak i izravan prijenos informacija.

Izložbe i postave muzeja obogaćenih digitalnom tehnologijom postaju presudan čimbenik dolaska sve većeg broja posjetitelja. Po prvi puta se osobe s invaliditetom kao što je oštećenje vida ili sluha mogu aktivno uključiti u ovo iskustvo i osobno doživjeti eksponate. Tehnologija i tehnološke inovacije razbile su mnoge prepreke između muzeja i njegove publike, eksponata i gledatelja.

Znatiželja i interakcija pozivaju sve dobne skupine na istraživanje muzeja i galerija, a potom i na dijeljenje iskustva putem društvenih platformi. Digitalizacija izložbenog prostora zahtijeva dobru suradnju između muzeja i tehnoloških stručnjaka kako bi se muzej pretvorio u vrhunski virtualan doživljaj. Ovo su neki od iznimno uspješnih i zanimljivih primjera muzeja koji su prigrlili tehnološke inovacije:

Izložba Story of the Forest (Priča o šumi), u stalnom je postavu Singapurskog nacionalnog muzeja od 2016. godine. Koncept ovog postava stvaran je kroz dvije godine suradnje muzejskih kustosa s Kudom Takashijem iz poznatog japanskog kolektiva digitalne umjetnosti teamLab. Još jednom je suradnja digitalnih i muzejskih stručnjaka urodila izložbom koja oduševljava. Izložba koristi odabrane prirodoslovne crteže iz kolekcije Williama Farquhara, prvog britanskog namjesnika kolonije Singapur. Crteži flore i faune animirani su i uklopljeni u umjetno stvoreni okoliš, stvarajući očaravajuću virtualnu biosferu kroz koju posjetitelji prolaze. Dodatno iskustvo može se postići uz mobilnu aplikaciju koja se može skinuti putem Apple App Store-a ili Google Play-a.

Jedan od najpoznatijih svjetskih muzeja, pariški Louvre, u listopadu 2019. godine omogućio je svojim posjetiteljima virtualno iskustvo renesansnog umjetnika Leonarda da Vincija. Izložba je objavljena kao dio retrospektive i obilježavanja 500. godišnjice umjetnikove smrti. Kroz sedam minuta virtualne stvarnosti (VR), posjetitelji Lovrea mogu iskusiti pokretne slike, zvukove i interakciju s Leonardom, pa čak iskusiti vožnju na njegovom letećem stroju. Viziju ove izložbe realizirala je suradnja muzeja i njegovih kustosa s HTC-ovim programom Vive Arts.

Američki muzej Isabelle Stewart Gardner 1990. godine bio je meta pljačke umjetnina koja do danas nije riješena. Ova krimi-misterija danas je dio projekta Hacking the Heist (Hakiranje pljačke). Uz pomoć proširene stvarnosti (AR), posjetitelji muzeja mogu vidjeti digitalne verzije slikarskih djela koja još uvijek nisu pronađena. Ovaj domišljati projekt uključio je publiku u rješavanje ovog slučaja uz pomoć novih tehnologija. Osim toga, osigurali su nagradu od 10 milijuna dolara onome tko uspije odgonetnuti tko je krivac za pljačku ili gdje se slike nalaze.

ArtLens galerija u Muzeju umjetnosti u Clevelandu izvrstan je primjer korištenja više različitih tehnoloških inovacija u stvaranju interaktivnog digitalnog prostora, od aplikacije do video igara. Posjetitelji izložbe mogu postaviti svoj iOS ili Android uređaj na priključnu stanicu ArtLens zida, koji se sastoji od pametnih ekrana s mogućnosti otkrivanja pokreta, praćenja oka i kamerom. Na taj način, pametnim telefonima pristupa se muzejskoj kolekciji fotografija visoke rezolucije kao i interaktivnim umjetničkim igrama.

U sklopu amsterdamskog zoološkog vrta nalazi se muzej Micropia posvećen mikrobima i virusima koji nas okružuju. Neslužbenog naziva Muzej nevidljivog života, Micropia vrlo domišljato koristi interaktivne eksponate i mikroskope te ih spaja s multimedijskim prezentacijama. Iako nevidljivi golim okom, mikrobi su važan dio ljudskog tijela kao i okoliša. Kustosi su odlučili postaviti i znanstvenu opremu kao što su skeneri ili Kiss-o-meter (mjerač poljubaca) uz pomoć kojih posjetitelji mogu izmjeriti i vidjeti količinu bakterija u svom tijelu ili koliko se bakterija izmjeni prilikom poljupca.

Svemirski centar Kennedy u svom stalnom postavu ima sjajnu izložbu Heroes & Legends (Heroji i legende) posvećenu ključnim trenucima američkog svemirskog programa i herojima koji su se odvažili na prva putovanja svemirskim prostranstvima. Uz korištenje proširene stvarnosti (AR) i holograma, posjetitelji mogu doživjeti ove trenutke u 3D obliku. Jedan od iznimno dojmljivih trenutaka je AR hologramski prikaz astronauta Genea Cernana koji je 1966. izveo drugu svemirsku šetnju u povijesti. Bila je to "svemirska šetnja iz pakla" radi svih problema koji su ga zadesili tijekom ove svemirske avanture, a ovdje je prikazan gotovo svaki detalj ovog napetog događaja. Through the Eyes of a Hero (Kroz oči junaka) prezentacija je koja publici pokreće sva četiri osjetila, miris, zvuk, dodir i vid, prikazujući putovanje iz perspektive astronauta Alana Sheparda, Neila Armstronga, Johna Glenna i Jima Lovela.

Kremerov muzej potpuno je nov i inovativan koncept muzeja koji uopće ne postoji kao fizički muzej. Kolekcija slika obitelji Kremer, djela su nizozemskih i flamanskih majstora iz 17. stoljeća i mogu se doživjeti samo putem virtualne stvarnosti. Ovaj virtualni muzej dizajnirao je arhitekt Johan van Lieropa, osnivač Architalesa, a razvio ga je tim Moyosa Medie iz Nizozemske. Vlasnik kolekcije, George Kremer izjavio je: "Naše kolekcionarsko putovanje oduvijek se odnosilo na pronalaženje najkvalitetnijih umjetničkih djela i istodobno pronalaženje načina da ih podijelimo sa što većim brojem ljudi. Moja supruga Ilone i ja vjerujemo da možemo dati veći doprinos svijetu umjetnosti ulaganjem u tehnologiju, a ne u cigle i žbuku."

Autori: Dennis Firšt, Nikola Petljak