Bio je to mali korak, odnosno crtež za stroj, ali velik za digitalnu umjetnost. Njemački umjetnik i matematičar Frieder Nake 1965. godine stvorio je jedan od prvih računalnih algoritama za stvaranje crteža računalom. Malo tko je tada mogao zamisliti kako će napredak tehnologija iznjedriti potpuno novu granu umjetnosti. Klik mišem nikada neće moći zamijeniti potez kistom na platnu, ali je zato uspio unijeti potpunu čaroliju u izložbene prostore i sasvim nove načine interakcije publike s umjetnošću, ali i samim umjetnikom.
Najjednostavnija definicija kaže da je digitalna umjetnost rad izveden na digitalnoj tehnologiji ili pomoću nje. Digitalnu umjetnost možemo i opisati kao suvremenu umjetnost koja koristi metode masovne produkcije putem digitalnih medija. Sinergija umjetnosti i tehnologije zahvatila je gotovo sve smjerove umjetnosti, od slikanja i izrade skulptura do glazbe i video izričaja. Industrija marketinga i oglašavanja prva je uhvatila ovaj val digitalne kreativnosti stvarajući web stranice, filmove, animacije i ostalo.
Velik broj umjetnika otkrio je svoj talent baš u digitalnom svijetu te u njemu nastavio djelovati, razvijati se i otkrivati nove tehnike i metode izražavanja. Razvojem novih tehnologija interakcija s publikom postaje također važna značajka u daljnjem razvoju digitalne umjetnosti.
Primjer digitalne umjetnosti:
Daniel Rozin i mehanička zrcala ›
Umjetnika i učitelja novih tehnologija interaktivnih umjetnosti, Daniela Rozina, lako je zamijetiti među ostalim digitalnim umjetnicima, upravo zbog njegove iznimne originalnosti i duboke interakcije sa svojom publikom. Svoje znanje predaje mladim umjetnicima u sklopu Interaktivnog telekomunikacijskog programa Umjetničke škole u Tischu, na sveučilištu New York.
Dugogodišnje Rozinovo istraživanje, izravna primjena softvera te neprestano istraživanje potencijala novih tehnologija rezultirali su novim konceptom i shvaćanjem pojma zrcala ili ogledala. Rozinova zrcala stvaraju gledateljevu sliku na svojevrsnim ekranima izrađenim od neočekivanih materija, od drveta do vunenih kuglica ili čak komada smeća. Svaki djelić tih ogledala je kinetički - senzor hvata “sliku” promatrača dok se zaslon pomiče tako da odražava oblik promatrača koji se nalazi ispred ogledala.
Primjer digitalne umjetnosti:
Zach Lieberman i poetično kodiranje ›
Zach Lieberman je dizajner, kompjuterski programer, edukator, digitalni umjetnik i jedan od tvoraca openFrameworks-a. Trenutno živi u Brooklynu i jedan je od predavača na Školi za poetičko računanje (School for poetic computation sfpc.io). Veliki dio njegova rada interaktivan je te kako sam kaže, želi iznenaditi tehnologijom i probiti granicu između vidljivog i nevidljivog.
Liberman je svoju umjetnost opisao kao stvaranje umjetnička djela uz pomoć računalnog koda, pri čemu je usredotočen na izradu eksperimentalnih alata za crtanje i animaciju. Stvara interaktivna okruženja koja pozivaju sudionike da postanu izvođači, a glavni fokus je na tome kako se računarstvo može koristiti kao medij za poeziju.
Primjer digitalne umjetnosti:
Sebastien Labrunie i umjetna stvarnost umjetnosti ›
Francuski umjetnik digitalnih medija, Sebastien Labrunie, u svojim radovima poigrava se eksperimentiranjem s vizualima, glitch art-om, virtualnom stvarnošću i video instalacijama. Koristeći ove razne medije, producira poveznice između analognog i digitalnog u svrhu doživljaja i istraživanja ljudske percepcije. Posljednjih godina udružio je snage s kineskom umjetnicom Lu Yi oformivši umjetnički duo Sondes A/V.
Video instalacija u koju je predstavio u Pekingu na velikoj izložbi Azijske digitalne umjetnosti (ADAE 2019.), nosi naziv Brèche. U prijevodu s francuskog riječ brèche znači kršenje, prodor. Upravo takav osjećaj Labrunie želi izazvati kod gledatelja koji “uranja” u njegovu umjetničku viziju prostora oko sebe.
Primjer digitalne umjetnosti:
Sterling Crispin i čovječna tehnologija ›
Sterling Crispin je suvremeni umjetnik, softver developer i dizajner, porijeklom s Havajskog otočja. Za samog sebe kaže da je podjednako umjetnik i tehnolog. Često se njegov rad smatra kolektivnim, nejasnim zaključkom čovječanstva - posebno u kontekstu sve ubrzanog napretka tehnologije. U svojoj umjetnosti poziva se na odgovornost prema okolišu i korelaciju ljudskog djelovanja i prirode, polažući nade u tehnologiju sadašnjosti i budućnosti u rješavanju problema.
Ono što je bitno za Crispinov rad jest da on dopušta poštovanje prema tehnologiji, ispreplićući prizore surovosti i neobične ljepote. Smatra kako je tehnologija produženje čovječanstva, utjelovljenje ljudskog duha, a ne vanjska sila koju moramo ublažiti. Zanima ga stvaranje novih dijaloga, znakova i simbola koji dovode u pitanje postojeće, oprečne pripovijesti o budućnosti i njihovim posljedicama za sadašnjost.
Primjer digitalne umjetnosti:
15 folds i skupljanje GIF-ova ›
Londonski kreativni kolektiv naziva 15 folds, shvatio je umjetničku i izražajnu vrijednost GIF-a, kratkih vizualnih poruka koje postoje već tri desetljeća. GIF (Graphics Interchange Format) se od početka interneta koristio na web stranicama i aplikacijama u animiranom ili statičnom obliku, GIF-ovi i srodni formati su se razvili danas do točke u kojoj predstavljaju vlastiti oblik umjetnosti..
Iza naziva 15 Folds nalaze se kreativci Margot Bowman, Sean Frank i Jolyon Varley. Njihova ideja bila je okupiti kreativne umjetnike koji se između ostalog izražavaju ovim jedinstvenim digitalnim formatom. Surađivali su uspješno s umjetnicima kao što su Reed + Rader, Matthew Stone, Joe Currie i modna dizajnerica Iris van Herpen.
